Opasnost za većinu nas nije u tome da ćemo ciljati previsoko i promašiti, več da ćemo ciljati prenisko – i pogoditi. |
Michelangelo Buonarroti (1475-1564) |
PROFESIONALNOST ZAPOSLENIH
Šta tačno znači profesionalnost?
U većini kompanija, na ovo pitanje ne bismo dobili mnogo manje različitih odgovora nego što ima i zaposlenih u njoj – iako bi većina ispitanika imala sličnu »mentalnu sliku« tog fenomena.
Dakle, iako je profesinalnost u radu zaposlenih jedna od najpoželjnijih kategorija u tipičnoj kompaniji, većina zaposlenih ima više-manje subjektivnu i intuitivnu predstavu o tome šta tačno i kako treba raditi u svakodnevnoj praksi – da bi se obavljanje datog posla doživelo kao profesionalno. Direktna posledica takvog stanja za kompaniju je da zaposleni – o tome koliko su profesionalni na svome radnom mestu – često imaju značajno različito mišljenje od svojih pretpostavljenih, a često je još ozbiljniji problem to što i klijenti kompanije ne dele mišljenje zaposlenih o tome koliko se ovi profesionalno odnose prema njima.
Dakle, jasno definisanje kriterijuma šta tačno znati biti profesionalan na svakom radnom mestu, delotvorna afirmacija tih kriterijuma među zaposlenima i standardizacija procesa koji je neophodno sprovesti od trenutka nečijeg dolaska na određeno radno mesto do profesionalnog obavljanja datog posla - su veoma značajan deo formule uspeha bilo koje kompanije koja uspeva da postigne i zadrži lidersku poziciju na tržištu. DOOR-ov pristup unapređenju poslovnih procesa, odnosa i kompetencija zaposlenih često počinje baš od transformacije tretmana fenomena profesionalnosti na svim nivoima klijentovog poslovanja.
Dodatni izazov za kompanije koje pretenduju da budu veoma uspešne je činjenica da čak i zaposleni koji svoj posao obavljaju krajnje profesionalno u jednim uslovima, mogu u tom smislu podbacivati kada se uslovi u kojima rade promene; bilo da je reč o prelasku pojedinaca na drugu poziciju, ili da se radi o ozbiljnim promenama koje se dešavaju na nivou čitave kompanije.
Metodologija koju je njen autor, Steeve Rosenbaum na engleskom nazvao »Learning Path«, u srpskom bi se možda najtačnije prezentirala terminom »putanja usavršavanja«.
Steeve Rosenbaum
»Putanju usavršavanja« mogli bismo definisati kao »hronološki organizovanu seriju aktivnosti, događaja i iskustava kroz koje zaposleni prolazi od svog prvog dana na jednom radnom mestu do pune profesionalnosti u obavljanju svoga posla.«
Ova metodologija je jedan od partnerskih programa koji DOOR implementira u svoje konsultantske projekte kao predstavnik američke kompanije »Learning Paths International« u Srbiji.